Check out the new design

Prijevod značenja časnog Kur'ana - Prijevod sažetog tefsira Plemenitog Kur'ana na fulanski jezik. * - Sadržaj prijevodā


Prijevod značenja Sura: Ez-Zuhruf   Ajet:

Simoore sukruf

Intencije ove sure:
التحذير من الافتتان بزخرف الحياة الدنيا؛ لئلا يكون وسيلة للشرك.
Reentinde fitniniraade e cuɗaari aduna ngam ɗum waasa wonde laawol faade e sirku.

حمٓ
Haa, Miim. Yewtere fii sugu ɗee kalfe yawtiino ka cortewol Al baqarah.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱلۡكِتَٰبِ ٱلۡمُبِينِ
Allah woondirii Deftere ɓannginnde laawol peewal ngol.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّا جَعَلۡنَٰهُ قُرۡءَٰنًا عَرَبِيّٗا لَّعَلَّكُمۡ تَعۡقِلُونَ
Men waɗii nde janngeteende e haala aarabu, no taskoron maanaaji mayre, onon ɓee ɓe nde jippinaa e haala mun, faamon ɗum, egganon mofte goo.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِنَّهُۥ فِيٓ أُمِّ ٱلۡكِتَٰبِ لَدَيۡنَا لَعَلِيٌّ حَكِيمٌ
Pellet, ndee Alqur'aanaare, hino ka Alluwal reenaangal, toowunde darja, ñeñaande e yamirooje e haɗaaɗi Aayeeje mun.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَفَنَضۡرِبُ عَنكُمُ ٱلذِّكۡرَ صَفۡحًا أَن كُنتُمۡ قَوۡمٗا مُّسۡرِفِينَ
E Men acciray jippinirgol Alqur'aana e mon, ɗuurnoragol on, fii ko fantinirɗon kon sirku e geddi? Men waɗataa ɗum ! Tawde Meɗen yurmaa on.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَكَمۡ أَرۡسَلۡنَا مِن نَّبِيّٖ فِي ٱلۡأَوَّلِينَ
Ɗuuɗii e Annabaaɓe ɓe Min nuli e mofte adinooɓe ɓen.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَا يَأۡتِيهِم مِّن نَّبِيٍّ إِلَّا كَانُواْ بِهِۦ يَسۡتَهۡزِءُونَ
Annabaajo Allah araano e ɗen mofte adinooɓe, si wanaa ɓe wonuno e jalkitugol mo.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَأَهۡلَكۡنَآ أَشَدَّ مِنۡهُم بَطۡشٗا وَمَضَىٰ مَثَلُ ٱلۡأَوَّلِينَ
Men halkiino ko ɓuri ɗen mofte saɗtude jawlagol. Wanaa mofte ɓurɗe ɓen ɗon jaasude Men ronkata fii mun ! Toode mise halkanooɓe goo, yawtiino ka Alqur'aana; wano Aadi'en, e Samuuda'en, e yimɓe Luutu ɓen, e wondiiɓe Madyana ɓen.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَئِن سَأَلۡتَهُم مَّنۡ خَلَقَ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضَ لَيَقُولُنَّ خَلَقَهُنَّ ٱلۡعَزِيزُ ٱلۡعَلِيمُ
Ko pellet, si an Nulaaɗo a lamndike ɓee sirkooɓe fennuɓe: wiide ko hommbo tagi kammuuli ɗin e leydi ndin? Ɓe wi'ay: ko Fooluɗo Mo fooletaake On, Annduɗo kala huunde On tagi ɗi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ٱلَّذِي جَعَلَ لَكُمُ ٱلۡأَرۡضَ مَهۡدٗا وَجَعَلَ لَكُمۡ فِيهَا سُبُلٗا لَّعَلَّكُمۡ تَهۡتَدُونَ
Allah waɗiranɗo On leydi ndin weertaandi, ka rewnoton teppe mon, O waɗani on kadi laawi e pelle e naɗf mayri, fii no ɗoworon ɗe ka yahdu mon.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• سمي الوحي روحًا لأهمية الوحي في هداية الناس، فهو بمنزلة الروح للجسد.
Wahayu on iniraama ruuhu ɗoo, sabu ko o hittiri kon ka fewnugol yimɓe ɓen. wahyu ko hono ruuhu to bannge daraja.

• الهداية المسندة إلى الرسول صلى الله عليه وسلم هي هداية الإرشاد لا هداية التوفيق.
Peewal takkaangal e Nulaaɗo on, ko ɗowugol ngol, wanaa fewnugol hawwringol ngol tigiri.

• ما عند المشركين من توحيد الربوبية لا ينفعهم يوم القيامة.
Ko sirkooɓe ɓen fiɓi kon e tawhiidi jeyakaaku Allah ngun, nafoytaaɓe Ñalnde Darngal.

وَٱلَّذِي نَزَّلَ مِنَ ٱلسَّمَآءِ مَآءَۢ بِقَدَرٖ فَأَنشَرۡنَا بِهِۦ بَلۡدَةٗ مَّيۡتٗاۚ كَذَٰلِكَ تُخۡرَجُونَ
On jippinirɗo ndiyam ka kammu, yeru ko yonata on onon e neemoraɗi mon e remuruuji mon. Men wuurnitiri ɗam, leydi yoorundi ndi alah puɗi. Ko non tigiri, woni ko Allah wuurnitiroyta on.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَٱلَّذِي خَلَقَ ٱلۡأَزۡوَٰجَ كُلَّهَا وَجَعَلَ لَكُم مِّنَ ٱلۡفُلۡكِ وَٱلۡأَنۡعَٰمِ مَا تَرۡكَبُونَ
On taguɗo kala nooneeji ɗin: wano jemma e ñaloram, gorel e deyel ekw, O waɗirani on e laaɗe ɗen e neemoraaɗi ɗin, ko waɗɗoron ka setagol mon: waɗɗoɗon laaɗe ɗen ka maayo, waɗɗoɗon neemoraaɗi ɗin ka njorndi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لِتَسۡتَوُۥاْ عَلَىٰ ظُهُورِهِۦ ثُمَّ تَذۡكُرُواْ نِعۡمَةَ رَبِّكُمۡ إِذَا ٱسۡتَوَيۡتُمۡ عَلَيۡهِ وَتَقُولُواْ سُبۡحَٰنَ ٱلَّذِي سَخَّرَ لَنَا هَٰذَا وَمَا كُنَّا لَهُۥ مُقۡرِنِينَ
On eltiranii on ɗum fow, fii yo on fotondir e hoore ko waɗɗotoɗon kon ka setagol mon, refti annditon neema Joomi mon On, tuma nde fotondirɗon e majji, wi'on ontuma: Laaɓal e senayee woodanii eltanɗo men ndii baɗɗateeri, menen on, men wonaano haɗtamɓe e mun, si wanaano Allah eltani men.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِنَّآ إِلَىٰ رَبِّنَا لَمُنقَلِبُونَ
Menen on, ko ka Joomi amen tun, woni ko men ruttoytoo, si men maayii, fii ñaaweede warjee.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَجَعَلُواْ لَهُۥ مِنۡ عِبَادِهِۦ جُزۡءًاۚ إِنَّ ٱلۡإِنسَٰنَ لَكَفُورٞ مُّبِينٌ
Sirkooɓe ɓen aaƴii wonnde tagaaɓe goo, ko jibinaaɓe taguɗo On seniiɗo, tuma ɓe wi'unoo: Malaa'ika'en, ko ɓiɗɓe Allah rewɓe ! Pellet, neɗɗanke wi'oowo sugu ngol konngol, ko yedduɗo ɓannguɗo keeferaaku e majjere.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَمِ ٱتَّخَذَ مِمَّا يَخۡلُقُ بَنَاتٖ وَأَصۡفَىٰكُم بِٱلۡبَنِينَ
Kaa hara onon ɓee sirkooɓe, on wi'u wonnde Allah jogitanike hoore Makko ɓiɗɓe rewɓe, e ko O tagi kon, O heertinani on onon, ɓiɗɓe worɓe ɓen? Ko honɗum e senndoore woni kon ko aaƴiɗon?
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِذَا بُشِّرَ أَحَدُهُم بِمَا ضَرَبَ لِلرَّحۡمَٰنِ مَثَلٗا ظَلَّ وَجۡهُهُۥ مُسۡوَدّٗا وَهُوَ كَظِيمٌ
Si goɗɗo e maɓɓe wewliniraama jibinaneede ɓiɗɗo debbo ko o dammbunoo kon e Joomi makko, yeeso makko ngon niɓɓitira suno, metteendi ndi o wonndi. Ko honno non o dammbirta e Joomi makko, kon ko tikkinta mo, si o humpitiraama ɗum.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَوَمَن يُنَشَّؤُاْ فِي ٱلۡحِلۡيَةِ وَهُوَ فِي ٱلۡخِصَامِ غَيۡرُ مُبِينٖ
E ko on ne'eteeɗo e cuɗaari, hara kanko on ka yeddondiral, o ɓannginirtaa haala, sabu ndewaagu makko ngun?
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَجَعَلُواْ ٱلۡمَلَٰٓئِكَةَ ٱلَّذِينَ هُمۡ عِبَٰدُ ٱلرَّحۡمَٰنِ إِنَٰثًاۚ أَشَهِدُواْ خَلۡقَهُمۡۚ سَتُكۡتَبُ شَهَٰدَتُهُمۡ وَيُسۡـَٔلُونَ
Ɓe inni Malaa'ikaɓe tawɓe ɓen ko jeyaaɓe Jom Hinaranke On, rewɓe. Kere ɓe seedino fewndo Allah tagate ɓen, haa feeñani ɓe wonnde ko ɓe rewɓe? Awa fii ngol seedagol maɓɓe winndete, ɓe lamnditoyee fii mun, Ñalnde Darngal, ɓe leptiree nden fenaande maɓɓe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَقَالُواْ لَوۡ شَآءَ ٱلرَّحۡمَٰنُ مَا عَبَدۡنَٰهُمۗ مَّا لَهُم بِذَٰلِكَ مِنۡ عِلۡمٍۖ إِنۡ هُمۡ إِلَّا يَخۡرُصُونَ
Ɓe wii hoɓe hujjaniro koddoruyee, ɓe wi'i: si Allah haajuno, men rewataano Malaa'ika'en. Tawde O haajii ɗum, hollii Himo welaa. Kono ɓe alanaa e kon ko ɓe wowlata, hay e ganndal; ɓee wonaali, si wanaa e fenugol.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَمۡ ءَاتَيۡنَٰهُمۡ كِتَٰبٗا مِّن قَبۡلِهِۦ فَهُم بِهِۦ مُسۡتَمۡسِكُونَ
Kaa ko Deftere Men addani ɓee sirkooɓe, ado Alqur'aana, daginanaynde ɓe rewugol ko woori Allah, hara ko e nden Deftere woni ko ɓe dallinorta?
Tefsiri na arapskom jeziku:
بَلۡ قَالُوٓاْ إِنَّا وَجَدۡنَآ ءَابَآءَنَا عَلَىٰٓ أُمَّةٖ وَإِنَّا عَلَىٰٓ ءَاثَٰرِهِم مُّهۡتَدُونَ
Ko woni kon, ɓe dallinor finaa-tawaa wiide: memen men tawu baabiraaɓe amen ɓen e hoore diina, rewaynooɓe sanamu; haray ko e ɗin batteeji ɗon men rewata e mun.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• كل نعمة تقتضي شكرًا.
Neema kala no hanndi e yetteede.

• جور المشركين في تصوراتهم عن ربهم حين نسبوا الإناث إليه، وكَرِهوهنّ لأنفسهم.
Aayeeje ɗen hollii wonnde sirkooɓe ɓen no faaɗi haqqil, tawde ɓe dammbii ɓiɗɓe rewɓe e Joomi maɓɓe, tawde hiɓe añani ɓen hoore-maɓɓe.

• بطلان الاحتجاج على المعاصي بالقدر.
Aayeeje ɗen bonnitii kadi dallinorgol koddoruyee, e huuwugol goopi ɗin.

• المشاهدة أحد الأسس لإثبات الحقائق.
Hino jeyaa e ko goonga tabitirta, seedagol huunde nden.

وَكَذَٰلِكَ مَآ أَرۡسَلۡنَا مِن قَبۡلِكَ فِي قَرۡيَةٖ مِّن نَّذِيرٍ إِلَّا قَالَ مُتۡرَفُوهَآ إِنَّا وَجَدۡنَآ ءَابَآءَنَا عَلَىٰٓ أُمَّةٖ وَإِنَّا عَلَىٰٓ ءَاثَٰرِهِم مُّقۡتَدُونَ
Ko wano ɓee ɗoo fenniri non, ɓe dallinori baabiraaɓe maɓɓe ɓen, ko non woniri Men nulaali jertinoowo yimɓe mun aditaade ma an Nulaaɗo, si wanaa hooreeɓe maɓɓe ɓen wi'ay: menen men tawu baabiraaɓe amen ɓen e dow diina, ɗum non ko batteeji maɓɓe ɗin men jokkata. Haray wanaa e maa woni ko adii e ɗum.
Tefsiri na arapskom jeziku:
۞ قَٰلَ أَوَلَوۡ جِئۡتُكُم بِأَهۡدَىٰ مِمَّا وَجَدتُّمۡ عَلَيۡهِ ءَابَآءَكُمۡۖ قَالُوٓاْ إِنَّا بِمَآ أُرۡسِلۡتُم بِهِۦ كَٰفِرُونَ
Nulaaɗo maɓɓe on maakani ɓe: on jokkay tun baabiraaɓe mon ɓen, hay si mi addanii on ko ɓuri diina maɓɓe kan moƴƴude? Ɓe wi'i: memen dey, ko men yedduɓe ko nulidaɗon e mun kon.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَٱنتَقَمۡنَا مِنۡهُمۡۖ فَٱنظُرۡ كَيۡفَ كَانَ عَٰقِبَةُ ٱلۡمُكَذِّبِينَ
Men yottii e ɗen mofte fennunooɓe Nulaaɓe mun ɓen ado maa, Men halki ɓe. Taskii no battane maɓɓe wa'unoo. Ko battane muusunooɗe wonunoo.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِذۡ قَالَ إِبۡرَٰهِيمُ لِأَبِيهِ وَقَوۡمِهِۦٓ إِنَّنِي بَرَآءٞ مِّمَّا تَعۡبُدُونَ
Janto kadi yo Nulaaɗo, tuma nde Ibraahiima maakannoo ben makko e yime makko ɓen: min on ko mi daɗndiiɗo e sanamuuji ɗi rewoton ɗin, gaanin Allah.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِلَّا ٱلَّذِي فَطَرَنِي فَإِنَّهُۥ سَيَهۡدِينِ
Si wanaa Allah taguɗo lam On, On ɗon fewnay lam e jokkugol diina focciika kan.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَجَعَلَهَا كَلِمَةَۢ بَاقِيَةٗ فِي عَقِبِهِۦ لَعَلَّهُمۡ يَرۡجِعُونَ
O waɗi konngol tawhiidi ngol Ibraahiima maaki ngol, heddotoongol e ɓaawo makko, ngol mulataa e geyngol wootinɗinooɓe Allah ɓen ɓe kafidataa Mo e huunde. Belajo'o, ɓe ruttoray e Allah, tuubugol e sirku e geddi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
بَلۡ مَتَّعۡتُ هَٰٓؤُلَآءِ وَءَابَآءَهُمۡ حَتَّىٰ جَآءَهُمُ ٱلۡحَقُّ وَرَسُولٞ مُّبِينٞ
Mi hawjaano halkugol ɓee sirkooɓe fennuɓe, Mi dakmitirno ɓe e heddagol e aduna, kamɓe e baabiraaɓe maɓɓe ɓen, haa nde Alqur'aana arunoo e maɓɓe, e Nulaaɗo ɓannguɗo, woni Muhammadu (Jom kisiyee).
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَمَّا جَآءَهُمُ ٱلۡحَقُّ قَالُواْ هَٰذَا سِحۡرٞ وَإِنَّا بِهِۦ كَٰفِرُونَ
Nde Alqur'aanaare nden ardirunooɓe goonga mo sikke alaa e mu'un, ɓe wi': ɗum ko ko Muhammadu woni mbilɗoraade men, menen non, ko men yedduɓe ɗum.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَقَالُواْ لَوۡلَا نُزِّلَ هَٰذَا ٱلۡقُرۡءَانُ عَلَىٰ رَجُلٖ مِّنَ ٱلۡقَرۡيَتَيۡنِ عَظِيمٍ
Sirkooɓe fennuɓe ɓen wi'i: ko hanno Allah jippinira Alqur'aana e gooto e worɓe koohooɓe Makka maa Taa'ifu ɓen? hara wanaa e Muhammadu baaso alyatimaajo oo?
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَهُمۡ يَقۡسِمُونَ رَحۡمَتَ رَبِّكَۚ نَحۡنُ قَسَمۡنَا بَيۡنَهُم مَّعِيشَتَهُمۡ فِي ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَاۚ وَرَفَعۡنَا بَعۡضَهُمۡ فَوۡقَ بَعۡضٖ دَرَجَٰتٖ لِّيَتَّخِذَ بَعۡضُهُم بَعۡضٗا سُخۡرِيّٗاۗ وَرَحۡمَتُ رَبِّكَ خَيۡرٞ مِّمَّا يَجۡمَعُونَ
E ko kamɓe senndata yurmeende Joomi maa nden, an Nulaaɗo, sakko wona ɓe okkay nde mo ɓe yiɗani, ɓe ɗala nde mo ɓe haaji, kaa ko Allah? Awa ko Menen woni ko senndi arsikeeji maɓɓe ɗin hakkunde maɓɓe aduna, Men waɗi e maɓɓe alɗuɓe e waasuɓe, fii no yga maɓɓe wonira eltanaaɓe ɓeya. Haray, ko ko Joomi maa yurmetee jeyaaɓe Makko ɓen kon ka laakara, ɓuri moƴƴude e dii ko ɓee mooɓata e aduna lannoowo on.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَوۡلَآ أَن يَكُونَ ٱلنَّاسُ أُمَّةٗ وَٰحِدَةٗ لَّجَعَلۡنَا لِمَن يَكۡفُرُ بِٱلرَّحۡمَٰنِ لِبُيُوتِهِمۡ سُقُفٗا مِّن فِضَّةٖ وَمَعَارِجَ عَلَيۡهَا يَظۡهَرُونَ
Si wanaa fii wata yimɓe ɓen wonu e mofte goote ka keeferaaku, Men waɗayno e cuuɗi yedduɓe Allah ɓen: kiɓɓale kaalisi, e ŋabbirɗe ka ɓe ƴawra.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• التقليد من أسباب ضلال الأمم السابقة.
Ko ñemmbugol adinooɓe ɓen, wonunoo sabu majjugol ɗeya mofte adiiɗe.

• البراءة من الكفر والكافرين لازمة.
Daɗndagol woɗɗitoo e keeferaaku kañum e heeferɓe ɓen, ko ko waɗɗii.

• تقسيم الأرزاق خاضع لحكمة الله.
Senndugol arsikeeji ɗin, ko e ñeeñal Allah woni.

• حقارة الدنيا عند الله، فلو كانت تزن عنده جناح بعوضة ما سقى منها كافرًا شربة ماء.
Aayeeje ɗen holli wonnde fii aduna no jaasi ka Allah, tawde si mo hittunoo ko ɓuri e famɗude, O yarnataano keefeerano sinntere ndiyam.

وَلِبُيُوتِهِمۡ أَبۡوَٰبٗا وَسُرُرًا عَلَيۡهَا يَتَّكِـُٔونَ
Men waɗayno kadi e cuuɗi maɓɓe ɗin, dame e danɗe e ndaɗɗuɗe ka ɓe soɓɓindoo fii no ɓe unura e fitina on seeɗa-seeɗa.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَزُخۡرُفٗاۚ وَإِن كُلُّ ذَٰلِكَ لَمَّا مَتَٰعُ ٱلۡحَيَوٰةِ ٱلدُّنۡيَاۚ وَٱلۡأٓخِرَةُ عِندَ رَبِّكَ لِلۡمُتَّقِينَ
Men waɗanayno ɓe kadi cuɗaari kaŋŋe. Kono ɗum fow wonaali, si wanaa ko dakamme nguurndam aduna; nafa mun ko seeɗa mo juutataa. Ko neema laakara on ka Joomi maa an Nulaaɗo, ɓuri moƴƴannde ɗoftiiɓe Allah ɓen, ɓe woɗɗitii e haɗaaɗi Makko ɗin.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَن يَعۡشُ عَن ذِكۡرِ ٱلرَّحۡمَٰنِ نُقَيِّضۡ لَهُۥ شَيۡطَٰنٗا فَهُوَ لَهُۥ قَرِينٞ
Kala ɗuurniiɗo e Alqur'aana, haa o ronki taskagol nde, haray o leptirte wuurteede e setaneeru ndu o seertataa e mun, ko ɓeyda mo bewre.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِنَّهُمۡ لَيَصُدُّونَهُمۡ عَنِ ٱلسَّبِيلِ وَيَحۡسَبُونَ أَنَّهُم مُّهۡتَدُونَ
Ɗin awaseeji coowodaaɗi non e ɓen ɗuuniiɓe Alqur'aana, ko sakkotooɗi ɓe e diina Allah kan, haa ɓe ronka ɗoftaade Mo, ɓe haɗitoo e haɗaaɗi Makko ɗin, hara hiɓe sikka ko ɓe feewuɓe e goonga, ɓe ronka tuubude e nden majjere maɓɓe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
حَتَّىٰٓ إِذَا جَآءَنَا قَالَ يَٰلَيۡتَ بَيۡنِي وَبَيۡنَكَ بُعۡدَ ٱلۡمَشۡرِقَيۡنِ فَبِئۡسَ ٱلۡقَرِينُ
Haa si on ɗuurninooɗo jantoore Allah nden aroyii Ñalnde Darngal, o yelora wiide: ee bone ! hara hakkunde am e maa, an oo coowodaaɗo, woɗɗirayno goɗɗal fuɗnaange e hiirnaange woɗɗondiri ! Tawde a bonii coowodaaɗo !
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَن يَنفَعَكُمُ ٱلۡيَوۡمَ إِذ ظَّلَمۡتُمۡ أَنَّكُمۡ فِي ٱلۡعَذَابِ مُشۡتَرِكُونَ
Allah daalana heeferɓe ɓen nden Ñalnde: ɗum nafataa on hannde - nde tawnoo on tooñiriino ko'e-mon sirku e geddi - wonnde on hawtoyte ka lepte. Ɓe sirkanɗon ɓe, ronnditantaako on huunde e lepte ɗen.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَفَأَنتَ تُسۡمِعُ ٱلصُّمَّ أَوۡ تَهۡدِي ٱلۡعُمۡيَ وَمَن كَانَ فِي ضَلَٰلٖ مُّبِينٖ
Ɓee ko faaɗuɓe e nanugol goonga, wumiɗuɓe e yi'ugol mo. Hara non ko an Nulaaɗo, woni ko waawata naninnde faaɗuɗo maa fewna bunɗo maa majjuɗo laawol focciingol ngol?
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَإِمَّا نَذۡهَبَنَّ بِكَ فَإِنَّا مِنۡهُم مُّنتَقِمُونَ
Si Men aru ƴettitude ma ado Men leptude ɓe, haray doo ko Men yottorayɓe e maɓɓe, leptugol aduna e laakara.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَوۡ نُرِيَنَّكَ ٱلَّذِي وَعَدۡنَٰهُمۡ فَإِنَّا عَلَيۡهِم مُّقۡتَدِرُونَ
Maa hara Men holle yoga e ko lepte ɗe Men kammbirani ɓe ɗen, haray doo ko Men gaynooɓe fii maɓɓe. Ɓe haɗtanaa dartagol Men e huunde.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَٱسۡتَمۡسِكۡ بِٱلَّذِيٓ أُوحِيَ إِلَيۡكَۖ إِنَّكَ عَلَىٰ صِرَٰطٖ مُّسۡتَقِيمٖ
An Nulaaɗo, jogito kon ko Joomi maa wahayini e maaɗa, golitiraa ɗum. Pellet, hiɗa jokki laawol goonga, ngol jilɓuya alah e mum.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَإِنَّهُۥ لَذِكۡرٞ لَّكَ وَلِقَوۡمِكَۖ وَسَوۡفَ تُسۡـَٔلُونَ
Ndee Alqur'aanaare non, ko teddungal maaɗa an e yimɓe maa. Arma nde lamnditeɗon fii gomɗingol nde ngol, e rewgol peewal hende ngal, e noddugol e mayre ngol Ñalnde Darngal.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَسۡـَٔلۡ مَنۡ أَرۡسَلۡنَا مِن قَبۡلِكَ مِن رُّسُلِنَآ أَجَعَلۡنَا مِن دُونِ ٱلرَّحۡمَٰنِ ءَالِهَةٗ يُعۡبَدُونَ
An Nulaao, lamndii e ɓen ɓe Nulunoo ado maa, si tawii Men waɗuno tanaa Allaahu On, reweteeɗi goo?
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَقَدۡ أَرۡسَلۡنَا مُوسَىٰ بِـَٔايَٰتِنَآ إِلَىٰ فِرۡعَوۡنَ وَمَلَإِيْهِۦ فَقَالَ إِنِّي رَسُولُ رَبِّ ٱلۡعَٰلَمِينَ
Gomɗii Men immindinii Muusaa e Aayeeje Amen ɗen, haa e Fir'awna e mbatu yimɓe makko ɓen, o maakani ɓe: ko mi Nulaaɗo Jeyɗo tageefo ngon fow.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَلَمَّا جَآءَهُم بِـَٔايَٰتِنَآ إِذَا هُم مِّنۡهَا يَضۡحَكُونَ
Nde o addannooɓe Aayeeje Amen ɗen, ɓe woni e jalugol ɗe jalkita.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• خطر الإعراض عن القرآن.
Aayeeje ɗen hollii bone ɗuurnagol Alqur'aana

• القرآن شرف لرسول الله صلى الله عليه وسلم ولأمته.
Alqur'aana, ko teddungal wonannde Nulaaɗo on (yo o his) e mofte makko ɗen.

• اتفاق الرسالات كلها على نبذ الشرك.
Nulaaɓe ɓen fow hino fotti e accugol sirku.

• السخرية من الحق صفة من صفات الكفر.
Jalkitugol goonga, ko sifa e sifaaji keeferaaku.

وَمَا نُرِيهِم مِّنۡ ءَايَةٍ إِلَّا هِيَ أَكۡبَرُ مِنۡ أُخۡتِهَاۖ وَأَخَذۡنَٰهُم بِٱلۡعَذَابِ لَعَلَّهُمۡ يَرۡجِعُونَ
Men hollaali Fir'awna e mbatu mun ngun hujja semmbinɗo ko Muusaa addi kon, si wanaa haray ko on ɓuri adiiɗo mo on mawnude. Men nanngiri ɓe lepte ɗen aduna, jortagol nde ɓe ɓoorotoo e keeferaaku, kono ɗum nafaano.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَقَالُواْ يَٰٓأَيُّهَ ٱلسَّاحِرُ ٱدۡعُ لَنَا رَبَّكَ بِمَا عَهِدَ عِندَكَ إِنَّنَا لَمُهۡتَدُونَ
Nde memi ɓe huunde e lepte, ɓe wi'ani Muusaa (yo o his): ko an yo mbileejo! Torano men Joomi maa, ko O jantimaa kon ka fii huncugol lepte ɗen, si wonii men gomɗinii. Tawde pellet, ko men feewooɓe, si O huncanii men lepte ɗen.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَلَمَّا كَشَفۡنَا عَنۡهُمُ ٱلۡعَذَابَ إِذَا هُمۡ يَنكُثُونَ
Nde Men huncannooɓe lepte ɗen, e jaka yoo, hiɓe firta ahadi maɓɓe ndin.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَنَادَىٰ فِرۡعَوۡنُ فِي قَوۡمِهِۦ قَالَ يَٰقَوۡمِ أَلَيۡسَ لِي مُلۡكُ مِصۡرَ وَهَٰذِهِ ٱلۡأَنۡهَٰرُ تَجۡرِي مِن تَحۡتِيٓۚ أَفَلَا تُبۡصِرُونَ
Fir'awna noddi e yimɓe makko ɓen, o woni e mantorgol laamu makko ngun, wi'angol ɓe: ko onon yo yimɓe am, wanaa min jey laamu Misra? E hino ɗii canɗi Niilu ngol hino ila e ley kuɓeeje am? E on yi*aani laamu am ngun, haa anndon mawngu am ngun?
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَمۡ أَنَا۠ خَيۡرٞ مِّنۡ هَٰذَا ٱلَّذِي هُوَ مَهِينٞ وَلَا يَكَادُ يُبِينُ
Ko min ɓuri teddungal, e dii Muusaa lo'uɗo, on mo lobbintaa haala.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَلَوۡلَآ أُلۡقِيَ عَلَيۡهِ أَسۡوِرَةٞ مِّن ذَهَبٍ أَوۡ جَآءَ مَعَهُ ٱلۡمَلَٰٓئِكَةُ مُقۡتَرِنِينَ
Awa ko hanno Allah werloo jawe kaŋŋe, e oo mo O nuli, no o hollira wonnde ko o Nulaaɗo Makko? Maaɗum Malaa'ikaaɓe ɓen arda e makko nun, hara ko ɓe jokkondirɓe?
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَٱسۡتَخَفَّ قَوۡمَهُۥ فَأَطَاعُوهُۚ إِنَّهُمۡ كَانُواْ قَوۡمٗا فَٰسِقِينَ
Fir'awna ɗaytini ɗaytini yimɓe makko ɓen, ɓe ɗoftii majjere makko nden. Pellet, ɓen ɗon laatino yimɓe yaltuɓe e ɗoftaare Allah.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَلَمَّآ ءَاسَفُونَا ٱنتَقَمۡنَا مِنۡهُمۡ فَأَغۡرَقۡنَٰهُمۡ أَجۡمَعِينَ
Nde ɓe tikkinirnoo Men haɓɓitagol e keeferaaku ngun, Men yottii e maɓɓe; Men yooli ɓe fow maɓɓe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَجَعَلۡنَٰهُمۡ سَلَفٗا وَمَثَلٗا لِّلۡأٓخِرِينَ
Men waɗi Fir'awna e yimɓe mun ɓen, adiiɓe yimɓe ɓen e keeferaaku, Men waɗti ɓe waajitorteeɓe, wonannde kala waajitoriiɗo ɓe, fii wata sugu mun heɓu ɗum.
Tefsiri na arapskom jeziku:
۞ وَلَمَّا ضُرِبَ ٱبۡنُ مَرۡيَمَ مَثَلًا إِذَا قَوۡمُكَ مِنۡهُ يَصِدُّونَ
Nde sirkooɓe ɓen sikkunoo wonnde Iisaa, Mo Annasaara'en rewata on, hino jeyaa e ɓe Allah daali fii mun ɓen :"Pellet, onon e ko rewoton kon gaanin Allah, ko on carmalle Jahannama. Ko on joloyayɓe e magge", e hino le Allah haɗii rewugol mo, no O haɗiri rewugol sanamuuji ɗin non, tawaa yoo, yimɓe maa ɓen, an Nulaaɗo, hino sonka wennjondiree, ɓe wi'i: men weltorii tawde reweteeɗo amen on, ko martaba Iisaa woni. Allah jippini ɗon kisan, ko raddira ɓe: "Pellet, ɓen ɓe moƴƴi ɗin adanii ɗum ka Amen, ɓen ɗon ko woɗɗintinteeɓe e magge"
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَقَالُوٓاْ ءَأَٰلِهَتُنَا خَيۡرٌ أَمۡ هُوَۚ مَا ضَرَبُوهُ لَكَ إِلَّا جَدَلَۢاۚ بَلۡ هُمۡ قَوۡمٌ خَصِمُونَ
Ɓe wi'i: Ko reweteeɗi amen ɗin ɓuri moƴƴude, kaa ko iisaa? Ibn az-Ziba’raa e nanndo makko piyiranaali ngal misal, fii heɓugol yottaade ka, ko fii tun wennjodnireede. Ɓen ko yimɓe saɗtuɓe wennje.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنۡ هُوَ إِلَّا عَبۡدٌ أَنۡعَمۡنَا عَلَيۡهِ وَجَعَلۡنَٰهُ مَثَلٗا لِّبَنِيٓ إِسۡرَٰٓءِيلَ
Iisaa geɗal Maryama on wonaali, si wanaa jeyaaɗo Allah, mo Men neeminiri Annabaaku e Nuleede, Men waɗi mo misal wonannde ɓiɗɓe Israa'iila ɓen, ko ɓe dallinora e kattal Allah ngal, nde tawnoo O tagirmo ko aldaa e baaba, wano O tagiri Aadama ko aldaa e jibimɓe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَوۡ نَشَآءُ لَجَعَلۡنَا مِنكُم مَّلَٰٓئِكَةٗ فِي ٱلۡأَرۡضِ يَخۡلُفُونَ
Si Men haajuno gaynugol fii mon, onon ɓiɗɓe Aadama ɓen, Men waɗirayno ɗum, waɗtitirgol on Malaa'ika, ko lomtoo on ka leydi, ɓe wona e rewugol Allah, hara ɓe kafidataa Mo e goɗɗum.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• نَكْث العهود من صفات الكفار.
Firtugol ahadi, ko jeyaaɗum e sifaaji heeferɓe ɓen.

• الفاسق خفيف العقل يستخفّه من أراد استخفافه.
Faasiqi, ko hoyɗum haqqil, wonɗo woo ɗaynay mo.

• غضب الله يوجب الخسران.
Tikkere Allah nden, hino waɗɗina hayrere.

• أهل الضلال يسعون إلى تحريف دلالات النص القرآني حسب أهوائهم.
Majjuɓe ɓen etoto tun, no ɓe waylira maanaaji ƴi'e Alqur'aana ɗen, fotde ko yaadira e mbeleeɗe maɓɓe ɗen.

وَإِنَّهُۥ لَعِلۡمٞ لِّلسَّاعَةِ فَلَا تَمۡتَرُنَّ بِهَا وَٱتَّبِعُونِۚ هَٰذَا صِرَٰطٞ مُّسۡتَقِيمٞ
Ko pellet, Iisaa ko maande jeyaande e maandeeji Darngal mawɗi ɗin, tuma o jippoytoo ka jamaanu sakkitoru. Wata on sikkito fii ɗum. Jokkee lam e ko mi addi kon immorde ka Allah, ko ɗum woni laawol focciingol ngol.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَا يَصُدَّنَّكُمُ ٱلشَّيۡطَٰنُۖ إِنَّهُۥ لَكُمۡ عَدُوّٞ مُّبِينٞ
Wata seytaane falor on e laawol focciingol ngol, ɗayne e koomte maako ɗen ! tawde pellet, ko o gaño mon ɓannginɗo ngayngu.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَمَّا جَآءَ عِيسَىٰ بِٱلۡبَيِّنَٰتِ قَالَ قَدۡ جِئۡتُكُم بِٱلۡحِكۡمَةِ وَلِأُبَيِّنَ لَكُم بَعۡضَ ٱلَّذِي تَخۡتَلِفُونَ فِيهِۖ فَٱتَّقُواْ ٱللَّهَ وَأَطِيعُونِ
Nde Iisaa (jom kisiyee) on ardannoo yimɓe makko ɓen hujjaaji ɓannginɗi Nulala makko ngal, o maakani ɓe: Gomɗii mi ardanii on e ñeeñal immorde ka Allah, e no ɓannginirana on yoga e ko luutondirɗon e mun, ka diina mon. Haray huliree Allah, ɗoftagol yamiraaɗi Makko ɗin, e woɗɗitagol haɗaaɗi Makko ɗin. Ɗofton mi e ko yamirta on kon, rentoɗon e ko mi haɗi on e mun kon.
Tefsiri na arapskom jeziku:
إِنَّ ٱللَّهَ هُوَ رَبِّي وَرَبُّكُمۡ فَٱعۡبُدُوهُۚ هَٰذَا صِرَٰطٞ مُّسۡتَقِيمٞ
Pellet, ko Allah woni Joomi am e Joomi mon. Reweteeɗo goo alanaa en. Laɓɓinanee mo Kanko tun, dewe ɗen. Ko ɗum woni laawol focciingol ngol.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَٱخۡتَلَفَ ٱلۡأَحۡزَابُ مِنۢ بَيۡنِهِمۡۖ فَوَيۡلٞ لِّلَّذِينَ ظَلَمُواْ مِنۡ عَذَابِ يَوۡمٍ أَلِيمٍ
Feddeeji Annasaara ɗin luutondiri hakkunde maɓɓe, fii Iisaa: woɗɓe wi'i: ko o reweteeɗo, woɗɓe ɓen wi'i: ko o ɓiɗɗo Allah, woɗɓe goo wi'i: kanko fow e neene makko, ko ɓe reweteeɓe. Awa bone woodanii ɓen tooñirɓe ko'e mun, siforgol Iisaa reweteeɗo, maa ɓiɗɗo maa tammo tammitaaɓe, immorde e lepte muusuɗe, habbitiiɗe ɓe Ñalnde Darngal.
Tefsiri na arapskom jeziku:
هَلۡ يَنظُرُونَ إِلَّا ٱلسَّاعَةَ أَن تَأۡتِيَهُم بَغۡتَةٗ وَهُمۡ لَا يَشۡعُرُونَ
Hara ɗii feddeejii luutondirɗi fii Iisaa no habbii si wanaa nde Darngal ngal ardata ɓe e juhal, hara ɓe so'aa anndude fii ɗum? Si ngal arii ɓe e fewndo keeferaaku maɓɓe, haray battane maɓɓe, ko lepte muusuɗe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ٱلۡأَخِلَّآءُ يَوۡمَئِذِۭ بَعۡضُهُمۡ لِبَعۡضٍ عَدُوٌّ إِلَّا ٱلۡمُتَّقِينَ
Weldunɓe yiɗindiri ɓen e majjere keeferaaku, yoga maɓɓe ayroyay yoga, Ñalnde Darngal; si wanaa hulirɓe Allah ɓen, ɗoftagol yamaruyeeji Makko ɗin, woɗɗitoo e haɗaaɗi Makko ɗin. Ɓen ɗon, weldigal maɓɓe ngal duumoto.
Tefsiri na arapskom jeziku:
يَٰعِبَادِ لَا خَوۡفٌ عَلَيۡكُمُ ٱلۡيَوۡمَ وَلَآ أَنتُمۡ تَحۡزَنُونَ
Allah daalano ɓen gomɗumɓe: Ko onon yo jeyaaɓe Am ! Kulol alanaa on hannde, e fii ko yawtiri on kon; wanaa on sunorayɓe kadi, fii geɓoy aduna yawtukoy.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ بِـَٔايَٰتِنَا وَكَانُواْ مُسۡلِمِينَ
Ɓen gomɗimɓe Alqur'aanaare jippiinde nden e Nulaaɗo maɓɓe on, ɓe woni jebbilaniiɓe nde; waajitoray ɓe, ɓe haɗitora kaɗaaɗi mayre kadi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
ٱدۡخُلُواْ ٱلۡجَنَّةَ أَنتُمۡ وَأَزۡوَٰجُكُمۡ تُحۡبَرُونَ
Naatee ka Aljanna, onon e nannduɓe e mon gomɗinal, hara hiɗon weltora neemaaji duumotooɗi, ɗi lannataa, taƴondirtaa.
Tefsiri na arapskom jeziku:
يُطَافُ عَلَيۡهِم بِصِحَافٖ مِّن ذَهَبٖ وَأَكۡوَابٖۖ وَفِيهَا مَا تَشۡتَهِيهِ ٱلۡأَنفُسُ وَتَلَذُّ ٱلۡأَعۡيُنُۖ وَأَنتُمۡ فِيهَا خَٰلِدُونَ
Gollooɓe hino wanngindinee e maɓɓe, miranji kaŋŋe e ñedduɗe yooɗuɗe. Hino ka Aljanna ton: kala ko wonkii muuyetee, gite dakmitora ndaarugol. Hara non, ko on duumotooɓe ton, on yaltatah haa poomaa.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَتِلۡكَ ٱلۡجَنَّةُ ٱلَّتِيٓ أُورِثۡتُمُوهَا بِمَا كُنتُمۡ تَعۡمَلُونَ
Ko on Aljanna mo sifanaɗon fii mun, woni mo Allah roniniri on ɓural Makko, sabu kon ko gollaynoɗon.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لَكُمۡ فِيهَا فَٰكِهَةٞ كَثِيرَةٞ مِّنۡهَا تَأۡكُلُونَ
Hino woodani on ton, muuyanteeɗi ɗuuɗuɗi, ɗi taƴondirtaa, ko e ɗin ñaamoton.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• نزول عيسى من علامات الساعة الكبرى.
Jippoyagol Iisaa ngol, ko jeyaaɗum e maandeeji Darngal mawɗi ɗin.

• انقطاع خُلَّة الفساق يوم القيامة، ودوام خُلَّة المتقين.
Aayeeje ɗen holli wonnde, weldigal faasi'en ngal taƴoyay Ñalnde Darngal, weldigal gomɗuɓe ɓen heddoo.

• بشارة الله للمؤمنين وتطمينه لهم عما خلفوا وراءهم من الدنيا وعما يستقبلونه في الآخرة.
Allah wewliniroyay gomɗimɓe ɓen, wallinirgol fonndooji maɓɓe, e fii ko acci ko e aduna, no ɓe jaɓɓora laakara maɓɓe on.

إِنَّ ٱلۡمُجۡرِمِينَ فِي عَذَابِ جَهَنَّمَ خَٰلِدُونَ
Pellet, bonnirɓe keeferaaku e geddi ɓen, ko ka lepte Janhannama ɓe luttoyta Ñalnde Darngal, ɓe heddoo ton poomaa.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لَا يُفَتَّرُ عَنۡهُمۡ وَهُمۡ فِيهِ مُبۡلِسُونَ
Ɓe hoynantaake lepte ɗen, wurin hara ko ɓe taƴiiɓe e yurmeende Allah nden.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَمَا ظَلَمۡنَٰهُمۡ وَلَٰكِن كَانُواْ هُمُ ٱلظَّٰلِمِينَ
Men tooñiraali ɓe naadugol ɓe Yiite, si ko woni, ko kamɓe tooñirnoo ko'e maɓɓe keeferaaku.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَنَادَوۡاْ يَٰمَٰلِكُ لِيَقۡضِ عَلَيۡنَا رَبُّكَۖ قَالَ إِنَّكُم مَّٰكِثُونَ
Ɓe nodda Malaa'ikaajo halfinaaɗo Yiite ngen on, ɓe wi'a: ko an yo Maaliku ! Yo Joomi maa gaynu fii amen, men foofto e lepte ɗen. O jaabitoo ɓe: pellet, ko e ɗen lepte luttoton poomaa, on maayataa ton, sakko lepte ɗen taƴondira e mon.
Tefsiri na arapskom jeziku:
لَقَدۡ جِئۡنَٰكُم بِٱلۡحَقِّ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَكُمۡ لِلۡحَقِّ كَٰرِهُونَ
Gomɗii Men addanno on goonga ka sikke alaa e mu'un ; kono ɗuuɗuɓe e mon, ko añunooɓe goonga.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَمۡ أَبۡرَمُوٓاْ أَمۡرٗا فَإِنَّا مُبۡرِمُونَ
Si ɓe fewjanii Annabiijo on (yo o his), haray doo ko Men fewjanooɓe ɓe feere ɓurnde nden ɗon.
Tefsiri na arapskom jeziku:
أَمۡ يَحۡسَبُونَ أَنَّا لَا نَسۡمَعُ سِرَّهُمۡ وَنَجۡوَىٰهُمۚ بَلَىٰ وَرُسُلُنَا لَدَيۡهِمۡ يَكۡتُبُونَ
Kaa hara ɓe sikku wonnde Men nanataa gunndooji maɓɓe ɗin e sirruuji maɓɓe ɗin? Ko pellet, Men nanay ɗi fow ! Wuri Malaa'ikaaɓe ɓen hino maandina kala ko ɓe huuwi.
Tefsiri na arapskom jeziku:
قُلۡ إِن كَانَ لِلرَّحۡمَٰنِ وَلَدٞ فَأَنَا۠ أَوَّلُ ٱلۡعَٰبِدِينَ
An Nulaaɗo, maakan dammbuɓe ɓiɗɓe rewɓe ɓen e Allah: wonnde O siforaali jogitagol ɓiɗɗo ! O laaɓii O senike e ɗum ! Si ɗum wonuno, ko min woni adiiɗo rewude Alla ceniiɗo O.
Tefsiri na arapskom jeziku:
سُبۡحَٰنَ رَبِّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ رَبِّ ٱلۡعَرۡشِ عَمَّا يَصِفُونَ
Senyanee woodanii Jeyɗo kammuuli ɗin e leydi ndin, Jeyɗo kadi Arsi kin e kon ko ɓee sirkooɓe dammbirta Mo debbo e ɓiɗɗo.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَذَرۡهُمۡ يَخُوضُواْ وَيَلۡعَبُواْ حَتَّىٰ يُلَٰقُواْ يَوۡمَهُمُ ٱلَّذِي يُوعَدُونَ
Nulaaɗo, accuɓe ɓe jumpa e meere nde ɓe woni e mun, ɓe fija haa ɓe hawroya e ñalaande maɓɓe nde ɓe fodaa, ndeen woni Ñalnde Darngal.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَهُوَ ٱلَّذِي فِي ٱلسَّمَآءِ إِلَٰهٞ وَفِي ٱلۡأَرۡضِ إِلَٰهٞۚ وَهُوَ ٱلۡحَكِيمُ ٱلۡعَلِيمُ
Ko Kanko Allah woni reweteeɗo e goonga On ka kammu e ka leydi, ko Kanko kadi woni Ñeeño e tagu Mun e eɓɓoore Mun e toppitagol Mun, Annduɗo fiyakuuji jeyaaɓe Makko ɓen. Mo tawata huunde suuɗaaki Mo e fii maɓɓe.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَتَبَارَكَ ٱلَّذِي لَهُۥ مُلۡكُ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَمَا بَيۡنَهُمَا وَعِندَهُۥ عِلۡمُ ٱلسَّاعَةِ وَإِلَيۡهِ تُرۡجَعُونَ
Moƴƴere Allah e barki Makko ɓeydanike Mo, Kanko On Mo woodani ɗum laamu kammuuli ɗin e leyd ndin e ko woni hakkunde majji. Ko ka Makko tun, anndal fii daragol Darngal woni, goɗɗo goo anndaa ɗum. Ko ka Makko tun kadi, woni ruttorde mon laakara, fii ñaaweede yoɓitee.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَا يَمۡلِكُ ٱلَّذِينَ يَدۡعُونَ مِن دُونِهِ ٱلشَّفَٰعَةَ إِلَّا مَن شَهِدَ بِٱلۡحَقِّ وَهُمۡ يَعۡلَمُونَ
Ɗi sirkooɓe ɓen rewata ɗin acca Allah, ɗi waawataa tefoygol ka Allah, si wanaa ɓen seediiɓe konngol liimaanu ngol, hara hiɓe anndi ko ɓe seedii kon: wano Iisaa, e‘Uzayru, e Malaa'ika'en.
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَلَئِن سَأَلۡتَهُم مَّنۡ خَلَقَهُمۡ لَيَقُولُنَّ ٱللَّهُۖ فَأَنَّىٰ يُؤۡفَكُونَ
Ko pellet, si a lamndike ɓe, ko hommbo woni ko tagi ɓe? Ɓe wi'ete: Ko Allah. Ko honno non ɓe yiiliraa e rewugol Mo, ɓaawo ɓe qirritaade ɗum?
Tefsiri na arapskom jeziku:
وَقِيلِهِۦ يَٰرَبِّ إِنَّ هَٰٓؤُلَآءِ قَوۡمٞ لَّا يُؤۡمِنُونَ
Allah hino anndi kadi fii ko Nulaaɗo wullitornoo fennugol yimɓe makko ɓen, nde ɓe maakunoo: ko an Joomi, pellet, ɓee ko yimɓe ɓe gomɗitaa ko nuluɗaa lam e maɓɓe kon.
Tefsiri na arapskom jeziku:
فَٱصۡفَحۡ عَنۡهُمۡ وَقُلۡ سَلَٰمٞۚ فَسَوۡفَ يَعۡلَمُونَ
Awa ɗuurno ɓe, maakanaa ɓe ko duñata bone maɓɓe on - ɗum ko Makka waɗi - aray nde annda ko sabbitiiɓe kon e yaggineede.
Tefsiri na arapskom jeziku:
Poruke i pouke ajeta na ovoj stranici:
• كراهة الحق خطر عظيم.
Añugol goonga, ko bone hulɓiniiɗo.

• مكر الكافرين يعود عليهم ولو بعد حين.
Hodo heeferɓe ɓen, ko e maɓɓe hibbitato, ko neeɓi woo.

• كلما ازداد علم العبد بربه، ازداد ثقة بربه وتسليمًا لشرعه.
Ko no jeyaaɗo on ɓeydori anndude Joomi makko woo, o ɓeydorta hoolagol Mo e jebbilanagol sari'a Makko on.

• اختصاص الله بعلم وقت الساعة.
Ko Alla heerori anndugol daragol Darngal.

 
Prijevod značenja Sura: Ez-Zuhruf
Indeks sura Broj stranice
 
Prijevod značenja časnog Kur'ana - Prijevod sažetog tefsira Plemenitog Kur'ana na fulanski jezik. - Sadržaj prijevodā

Izdavač: centar za kur'anske studije "Tefsir".

Zatvaranje