Check out the new design

Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: Ed Duhan   Ajeti:

Simoore Cuurki

Qëllimet e sures:
تهديد المشركين ببيان ما ينتظرهم من العقوبة العاجلة والآجلة.
Hulɓanirde sirkuɓe ɓe ko fadiɓe e lepte jaawɗe e garooje.

حمٓ
Haa, Miim. Yewtere fii sugu ɗee kalfe yawtiino ka simoore Al baqarah.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱلۡكِتَٰبِ ٱلۡمُبِينِ
Allah woondirii Deftere ɓannginnde laawol peewal ngol.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّآ أَنزَلۡنَٰهُ فِي لَيۡلَةٖ مُّبَٰرَكَةٍۚ إِنَّا كُنَّا مُنذِرِينَ
Men jippinirii Alqur'aana, e jemma laylatul qadiri: jemma hebbiniraaɗo barki, Men siforii wonde jertinirooɓe ndee Alqur'aanaare.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فِيهَا يُفۡرَقُ كُلُّ أَمۡرٍ حَكِيمٍ
Ko e nder on jemma, woni ko kala fiyaaku ñeñaaɗo, humondirɗo e arsike maa lajal ekn, woni ko Allah siinata e nden hitaande.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَمۡرٗا مِّنۡ عِندِنَآۚ إِنَّا كُنَّا مُرۡسِلِينَ
Meɗen senndira kala fiyaaku ñeñaaɗo immorde ka Amen. Men siforii wonde imminooɓe Nulaaɓe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
رَحۡمَةٗ مِّن رَّبِّكَۚ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلسَّمِيعُ ٱلۡعَلِيمُ
Meɗen imminira Nulaaɓe ɓen, yurmeende Joomi maa an Nulaaɗo, yurmegol Nulaaɓe e mun ɓen. Pellet, Kanko Allah, ko O Nanoowo haalaaji jeyaaɓe Makko ɓen, Annduɗo kuuɗe e annuyeeji maɓɓe ɗin. Hunnde e ɗin suuɗaaki Mo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
رَبِّ ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضِ وَمَا بَيۡنَهُمَآۖ إِن كُنتُم مُّوقِنِينَ
Jeyɗo kadi kammuuli ɗin e leydi ndin e ko woni kon hakkunde majji, si wonii ko on yananaaɓe ɗum, haray gomɗinee Nulaaɓe Am ɓen.
Tefsiret në gjuhën arabe:
لَآ إِلَٰهَ إِلَّا هُوَ يُحۡيِۦ وَيُمِيتُۖ رَبُّكُمۡ وَرَبُّ ءَابَآئِكُمُ ٱلۡأَوَّلِينَ
Reweteeɗo e goonga woo alaa, si wanaa Kanko. Himo wuurna, Himo wara, wuurnoowo wara alaa, si wana Kanko. Jeyɗo on Jeyi baabiraaɓe mon adinooɓe ɓen.
Tefsiret në gjuhën arabe:
بَلۡ هُمۡ فِي شَكّٖ يَلۡعَبُونَ
Ɓee sirkooɓe yananaaka e ɗum. Si ko woni, hiɓe sikkitiiɗi ɗum, ɓe woni e fijugol e meere.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَٱرۡتَقِبۡ يَوۡمَ تَأۡتِي ٱلسَّمَآءُ بِدُخَانٖ مُّبِينٖ
Habbitoyo Nulaaɗo, lepte yimɓe maa ɓadiiɗe hewtuɗe, ñalnde kammu ngun ardata e curki feeñayngu e gite maɓɓe, hakkee ko ɓe sattina heege muusnge.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَغۡشَى ٱلنَّاسَۖ هَٰذَا عَذَابٌ أَلِيمٞ
Hara curki kin hino sudda yimɓe ɓen, ɓe wi'anee ontuma: ko lepte muusuɗe woni ko heɓi on.
Tefsiret në gjuhën arabe:
رَّبَّنَا ٱكۡشِفۡ عَنَّا ٱلۡعَذَابَ إِنَّا مُؤۡمِنُونَ
Ɓe wona e tororgol Joomi maɓɓe wi'ugol: Joomi amen, huncan men ɗee lepte, haray ko men gomɗinooɓe ma e Nulaaɗo Maa on, si A huncanii men ɗe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَنَّىٰ لَهُمُ ٱلذِّكۡرَىٰ وَقَدۡ جَآءَهُمۡ رَسُولٞ مُّبِينٞ
Ko honno ɓe waajitorta, ɓe tuubana Joomi maɓɓe, hara le Nulaaɗo ariino ɓe, ɓannginani ɓe Nulal ngal, ɓe anndi le ko o goonguɗo hoolniiɗo?
Tefsiret në gjuhën arabe:
ثُمَّ تَوَلَّوۡاْ عَنۡهُ وَقَالُواْ مُعَلَّمٞ مَّجۡنُونٌ
Refti ɓe ɗuurnii e goongingol mo ngol, ɓe wi'i mo: ko goɗɗo goo woni e anndinnde mo, o wonah Nulaaɗo, haa ɓe wi'oyi: ko o haangaaɗo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّا كَاشِفُواْ ٱلۡعَذَابِ قَلِيلًاۚ إِنَّكُمۡ عَآئِدُونَ
Tuma Men huncani on lepte ɗen yeru seeɗa; pellet, on ruttitoto e keeferaaku e fennugol mon ngol.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَوۡمَ نَبۡطِشُ ٱلۡبَطۡشَةَ ٱلۡكُبۡرَىٰٓ إِنَّا مُنتَقِمُونَ
Habbito ɓe yo Nulaaɗo, haa Ñalnde Men nanngiroyta yimɓe maa yedduɓe ɓen, wippannde manwde nden Badri, haray pellet, ko Men yottoytooɓe e ko ɓe yeddiri kon Allah, ɓe fenni Nulaaɗo Makko on.
Tefsiret në gjuhën arabe:
۞ وَلَقَدۡ فَتَنَّا قَبۡلَهُمۡ قَوۡمَ فِرۡعَوۡنَ وَجَآءَهُمۡ رَسُولٞ كَرِيمٌ
Gomɗii Men jerribinoke ado maɓɓe, yimɓe Fir'awna ɓen, Nulaaɗo Allah tedduɗo, ari e maɓɓe, himo nodda ɓe e wootinɗingol rewa Allah: on woni Muusaa (yo o his).
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَنۡ أَدُّوٓاْ إِلَيَّ عِبَادَ ٱللَّهِۖ إِنِّي لَكُمۡ رَسُولٌ أَمِينٞ
Muusaa maakani Fir'awna e yimɓe mun ɓen: accidee lam e ɓiɗɓe Israa'iila ɓen, tawde ko ɓe jeyaaɓe Allah. Haqqe alanaa on e maccinɗingol ɓe. Awa min wonannde on, ko mi Nulaaɗo Allah e mon, hoolniiɗo e ko Allah nuli lam yottingol kon, mi ɗuytataa mi ɓeydataa e mun.
Tefsiret në gjuhën arabe:
Dobitë e ajeteve të kësaj faqeje:
• نزول القرآن في ليلة القدر التي هي كثيرة الخيرات دلالة على عظم قدره.
Jippagol Alqur'aana ngol e jemma laylatul qadiri, hebbiniraaɗo barki, hino holla mawnugol on jemma.

• بعثة الرسل ونزول القرآن من مظاهر رحمة الله بعباده.
Immingol Nulaaɓe, jippina Defte wano Alqur'aana, ko jeyaaɗo e ko Allah yurmiraa jeyaaɓe Makko ɓen.

• رسالات الأنبياء تحرير للمستضعفين من قبضة المتكبرين.
Annabaaɓe ɓen fow Nulirano rinɗingol maccinɗinaaɓe ɓen e juuɗe dunndaranke en.

وَأَن لَّا تَعۡلُواْ عَلَى ٱللَّهِۖ إِنِّيٓ ءَاتِيكُم بِسُلۡطَٰنٖ مُّبِينٖ
E wonde wata townitanor Allah, tertagol rewude Mo, townitanoo jeyaaɓe Makko ɓen, tawde min on, mi addanay on hujja ɓannguɗo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِنِّي عُذۡتُ بِرَبِّي وَرَبِّكُمۡ أَن تَرۡجُمُونِ
Min kadi non, mi moolorii Jeyɗo lam On Jeyi on, nde warirtonmi kaaƴe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَإِن لَّمۡ تُؤۡمِنُواْ لِي فَٱعۡتَزِلُونِ
Si on gomɗinaa ko mi addi kon, haray woɗɗitee lam, hara on hewtiraali lam bone.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَدَعَا رَبَّهُۥٓ أَنَّ هَٰٓؤُلَآءِ قَوۡمٞ مُّجۡرِمُونَ
Annabi Muusaa noddiri Joomi mun, wonnde ɓee yimɓe Fir'awna ɗoo e dental mun ɗoo, ko bomɓe hannduɓe e yaccinaneede lepte.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأَسۡرِ بِعِبَادِي لَيۡلًا إِنَّكُم مُّتَّبَعُونَ
Allah yamiri Muusaa yaadugol e yimɓe makko ɓen jemma, O humpiti mo, wonnde Fir'awna e yimɓe non, ko jokkitooɓe mo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَٱتۡرُكِ ٱلۡبَحۡرَ رَهۡوًاۖ إِنَّهُمۡ جُندٞ مُّغۡرَقُونَ
Allah yamiri mo lummbidugol e ɓiɗɓe Israa'iila ɓen ka maayo, O acca ngo ko deeƴa, tawde Fir'awna e konu mun ngun, kalkirete yooleteede ka maaya.
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَمۡ تَرَكُواْ مِن جَنَّٰتٖ وَعُيُونٖ
Ɗuuɗii ko Fir'awna e yimɓe mun acci ɓaawo maɓɓe, immorde e gese e ɓulli ilooji.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَزُرُوعٖ وَمَقَامٖ كَرِيمٖ
Ɓe acci kadi remuruujo e koɗanɗe labaaɗe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَنَعۡمَةٖ كَانُواْ فِيهَا فَٰكِهِينَ
E koɓe acci caggal mum en e nguurndam ɓe wonunoo neeminireede.
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَذَٰلِكَۖ وَأَوۡرَثۡنَٰهَا قَوۡمًا ءَاخَرِينَ
Ko wano siforanoɗon non, feƴƴirnoo e maɓɓe. Men ronini ɗin neemaaji maɓɓe, yimɓe goo, ɓen woni ɓiɗɓe Israa'iila ɓen.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَمَا بَكَتۡ عَلَيۡهِمُ ٱلسَّمَآءُ وَٱلۡأَرۡضُ وَمَا كَانُواْ مُنظَرِينَ
Kammu ngun wullaali yoolagol Fir'awna e yimɓe mun ɓen, wanaa leydi ndin, ɓe wonaali kadi muññoranteeɓe no ɓe tuubira.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلَقَدۡ نَجَّيۡنَا بَنِيٓ إِسۡرَٰٓءِيلَ مِنَ ٱلۡعَذَابِ ٱلۡمُهِينِ
Gomɗii Men daɗndii ɓiɗɓe Israa'iila ɓn e lepte hoynooje, tawde Fi'awna e yimɓe mun ɓen, laatino warooɓe ɓiɗɓe maɓɓe worɓe, ɓe acca rewɓe ɓen.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مِن فِرۡعَوۡنَۚ إِنَّهُۥ كَانَ عَالِيٗا مِّنَ ٱلۡمُسۡرِفِينَ
Men daɗndi mo e lepte Fir'awna ɗen, tawde o wonuno mawnintiniiɗo fantini e yawitagol yamaruyee e diina Allah kan.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلَقَدِ ٱخۡتَرۡنَٰهُمۡ عَلَىٰ عِلۡمٍ عَلَى ٱلۡعَٰلَمِينَ
Gomɗii Men suɓorike ɓiɗɓe Israa'iila ɓen e dow anndal Amen, e hoore winndere jamaanu maɓɓe, tawde ɓe ɗuuɗirano Annabaaɓe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَءَاتَيۡنَٰهُم مِّنَ ٱلۡأٓيَٰتِ مَا فِيهِ بَلَٰٓؤٞاْ مُّبِينٌ
Men okki ɓe hujjaaji ɗi Men semmbiniri Muusaa, ɗi neema feeñirani ɓe e mun, wano manna e colli juɗaaɗi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ هَٰٓؤُلَآءِ لَيَقُولُونَ
Ɓee sirkooɓe fennooɓe no wi'a e yeddugol ummital:
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنۡ هِيَ إِلَّا مَوۡتَتُنَا ٱلۡأُولَىٰ وَمَا نَحۡنُ بِمُنشَرِينَ
Ndee maayde wonaali, si wanaa aranere nden tun, men wonaali kadi immintinoyteeɓe ɓaawo mun.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَأۡتُواْ بِـَٔابَآئِنَآ إِن كُنتُمۡ صَٰدِقِينَ
Awa Muhammadu, an e jokkuɓe ma ɓen, artiree baabiraaɓe amen maaynooɓe ɓen, si wonii ko e goonga wonɗon, wonnde Allah immintinay maayɓe ɓen, fii ñaaweede yoɓitee.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَهُمۡ خَيۡرٌ أَمۡ قَوۡمُ تُبَّعٖ وَٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِمۡ أَهۡلَكۡنَٰهُمۡۚ إِنَّهُمۡ كَانُواْ مُجۡرِمِينَ
Kere ko ɓee sirkooɓe fennuɓe ma an Nulaaɗo, ɓuri cemmbe e neema, kaa ko yimɓe "Tubba'in" ɓen e ɓeya adinooɓe ɓe, wano 'Adi'en e Samuuda'en, Men halkuno ɓen fow, tawde ko ɓe laatina bomɓe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَمَا خَلَقۡنَا ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَٱلۡأَرۡضَ وَمَا بَيۡنَهُمَا لَٰعِبِينَ
Me tagiraali kammuuli ɗin e leydi ndin e ko woni hakkunde majji kon, fijooɓe e ɗum.
Tefsiret në gjuhën arabe:
مَا خَلَقۡنَٰهُمَآ إِلَّا بِٱلۡحَقِّ وَلَٰكِنَّ أَكۡثَرَهُمۡ لَا يَعۡلَمُونَ
Men tagiraali kammuuli ɗin e leydi ndin, si wanaa fii ñeñƴal faandaangal. Kono ko ɓuri ɗuuɗude e sirkooɓe ɓen, ɓe anndaa ɗum.
Tefsiret në gjuhën arabe:
Dobitë e ajeteve të kësaj faqeje:
• وجوب لجوء المؤمن إلى ربه أن يحفظه من كيد عدوّه.
Hino waɗɗii ka gomɗinɗo on moolotoo e Joomi mun, nde O reenata mo e pewje ayɓe makko.

• مشروعية الدعاء على الكفار عندما لا يستجيبون للدعوة، وعندما يحاربون أهلها.
Aayeeje ɗen hollii hino dagoo huɗugol yedduɓe ɓen, si wonii ɓe salike noddaandu ndun, ɓe nanngii e haɓugol noddooɓe ɓen.

• الكون لا يحزن لموت الكافر لهوانه على الله.
Winndere nden sunotaako maayde keefeero, sabu ko o jaasi kon ka Allah.

• خلق السماوات والأرض لحكمة بالغة يجهلها الملحدون.
Ko kammuuli ɗin e leydi ndin tagiraa kon ñeñƴal haattungal, yedduɓe ɓe diina ɓen no majjaa ɗum.

إِنَّ يَوۡمَ ٱلۡفَصۡلِ مِيقَٰتُهُمۡ أَجۡمَعِينَ
Pellet, ko Ñalnde Darngal, woni ko Allah saatini senndindirgol hakkunde jeyaaɓe ɓen, ɓe fow maɓɓe, tuma ɓe mooɓindiraa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَوۡمَ لَا يُغۡنِي مَوۡلًى عَن مَّوۡلٗى شَيۡـٔٗا وَلَا هُمۡ يُنصَرُونَ
Ñalnde nde giɗo woo nafoytaa giɗo mun ; ɓe wonaali kadi daɗooɓe lepte Allah ɗen, tawde Laamu ngun nden Ñalnde, ko Allah woodani, wanaa goɗɗo e nodditoraynooɓe ngu.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِلَّا مَن رَّحِمَ ٱللَّهُۚ إِنَّهُۥ هُوَ ٱلۡعَزِيزُ ٱلرَّحِيمُ
Si wanaa neɗɗo mo Allah yurmaa woo, on ɗon nafitoroy golle makko moƴƴe ɗen. Pellet, Allah ko Fooluɗo Mo fooletaake, Hinnotooɗo kala tuubuɗo e jeyaaɓe Makko ɓen.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ شَجَرَتَ ٱلزَّقُّومِ
Pellet, leggal Zaqquumi ngal Allah fuɗini ngal ka asli Yiite,
Tefsiret në gjuhën arabe:
طَعَامُ ٱلۡأَثِيمِ
Ko ngal woni ñaamdu ɗuuɗuɓe bakkaatu ɓen, woni heefero o na nyaama e ɓesnooje makki coɓɗe ɗe.
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَٱلۡمُهۡلِ يَغۡلِي فِي ٱلۡبُطُونِ
Nde ɓesnaande na nanndi e nebban ɓale nde taayinaa, hara hino fata e deedi maɓɓe ɗin, hakkee ko wuli.
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَغَلۡيِ ٱلۡحَمِيمِ
Wano ndiyam wulɗam jaw nguli fatirta.
Tefsiret në gjuhën arabe:
خُذُوهُ فَٱعۡتِلُوهُ إِلَىٰ سَوَآءِ ٱلۡجَحِيمِ
Ayninaayɓe Yiite ngen wi'anee: nanngee mo pooɗiron doole, haa ka hakkunde Jahiimi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ثُمَّ صُبُّواْ فَوۡقَ رَأۡسِهِۦ مِنۡ عَذَابِ ٱلۡحَمِيمِ
Refti yuppon ka hoore makko, ndiyam fasnaaɗam ɗam, hara o seertataa e lepte ɗen.
Tefsiret në gjuhën arabe:
ذُقۡ إِنَّكَ أَنتَ ٱلۡعَزِيزُ ٱلۡكَرِيمُ
O wi'anee ontuma: awa meeɗu non lepte muusuɗe ɗen ! An sikkunooɗo ko a fooluɗo mo dartetaake, tedduɗo hakkunde yimɓe mun.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ هَٰذَا مَا كُنتُم بِهِۦ تَمۡتَرُونَ
Awa ko ɗee lepte woni ko sikkitinoɗon si laatotono Ñalnde Darngal sikke iwii e mon caggal On fellitii hannde.
Tefsiret në gjuhën arabe:
إِنَّ ٱلۡمُتَّقِينَ فِي مَقَامٍ أَمِينٖ
Pellet, hulirɓe Joomi mun ɓen ɗoftagol Mo haɗitoo e haɗaaɗi Makko, ɓen wonii e weerde hoolniinde e kala bone.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فِي جَنَّٰتٖ وَعُيُونٖ
E nder gese e ɓulli ilayɗi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَلۡبَسُونَ مِن سُندُسٖ وَإِسۡتَبۡرَقٖ مُّتَقَٰبِلِينَ
Hiɓe ɓoornoo ka Aljanna ton, comci ɗaatuɗi e tekkuɗi, hara hiɓe fewtondiri, ɓe runtandirtaa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
كَذَٰلِكَ وَزَوَّجۡنَٰهُم بِحُورٍ عِينٖ
Ko wano Men teddiniri ɓe non ɗin jantaaɗi, Men resiniri ɓe kadi ka Aljanna, rewɓe yaajuɓe gite, tiiɗuɓe ɓaleeri gite.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَدۡعُونَ فِيهَا بِكُلِّ فَٰكِهَةٍ ءَامِنِينَ
Hiɓe gollooɓe ton ɓen, fii addangol ɓe kala muuyanteeɗi ɗi ɓe faaletee, hara ko ɓe hooliiɓe e anngal taƴondirgol ɗi maa lorra majji.
Tefsiret në gjuhën arabe:
لَا يَذُوقُونَ فِيهَا ٱلۡمَوۡتَ إِلَّا ٱلۡمَوۡتَةَ ٱلۡأُولَىٰۖ وَوَقَىٰهُمۡ عَذَابَ ٱلۡجَحِيمِ
Ko ɓe duumotooɓe ton, ɓe meeɗataa ton maayde woo, si wanaa maayde aranere nden aduna, Joomi maɓɓe daɗnda ɓe lepte Yiite ngen.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَضۡلٗا مِّن رَّبِّكَۚ ذَٰلِكَ هُوَ ٱلۡفَوۡزُ ٱلۡعَظِيمُ
Ɗum ko dokkal e moƴƴere immorde ka Joomi maa. Haray ko jantaa koo, e naadeede ɓen Aljanna, daɗnda ɓe Yiite, ko ɗum woni maloore mawnde nden, nde sugu mun alaa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَإِنَّمَا يَسَّرۡنَٰهُ بِلِسَانِكَ لَعَلَّهُمۡ يَتَذَكَّرُونَ
Ko Men newinirani ndee Alqur'aanaare jippinirgol nde e ɗemngal maa, aarabu ngal, an Nulaaɗo, ko no ɓe waajitora.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَٱرۡتَقِبۡ إِنَّهُم مُّرۡتَقِبُونَ
Habbito faabo maa ngon e halkeede ɓe nden. Kamɓe ko ɓe habbitiiɓe maayde maa.
Tefsiret në gjuhën arabe:
Dobitë e ajeteve të kësaj faqeje:
• الجمع بين العذاب الجسمي والنفسي للكافر.
Keefero on hawtindirante lepte ɓanndu e wonkii.

• الفوز العظيم هو النجاة من النار ودخول الجنة.
Maloore mawnde nden, ko daɗugol Yiite, naata Aljanna.

• تيسير الله لفظ القرآن ومعانيه لعباده.
Allah hino newnani jeyaaɓe Makko ɓen, kelme e maanaaji Alqur'aana ɗin.

 
Përkthimi i kuptimeve Surja: Ed Duhan
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht - Përmbajtja e përkthimeve

Botuar nga Qendra e Tefsirit për Studime Kuranore.

Mbyll