Check out the new design

Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht * - Përmbajtja e përkthimeve


Përkthimi i kuptimeve Surja: Sebe’   Ajeti:
أَفۡتَرَىٰ عَلَى ٱللَّهِ كَذِبًا أَم بِهِۦ جِنَّةُۢۗ بَلِ ٱلَّذِينَ لَا يُؤۡمِنُونَ بِٱلۡأٓخِرَةِ فِي ٱلۡعَذَابِ وَٱلضَّلَٰلِ ٱلۡبَعِيدِ
Ɓe wi'i: Hara oo gorko fefindor fenaande e hoore Alla aaƴagol ummital men ɓaawo maayde? Kaa hara ko feetere woni mo defude e wiide ɗum? Oo'oo, wanaa no ɓe sikkiri non ! Si ko woni, ɓe gomɗinaaɓe ɓen laakara, ɓe wonoyay e lepte tiiɗuɗe Ñalnde Darngal, ɓe wonii e majjere woɗɗundi goonga ka aduna ɗoo.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَفَلَمۡ يَرَوۡاْ إِلَىٰ مَا بَيۡنَ أَيۡدِيهِمۡ وَمَا خَلۡفَهُم مِّنَ ٱلسَّمَآءِ وَٱلۡأَرۡضِۚ إِن نَّشَأۡ نَخۡسِفۡ بِهِمُ ٱلۡأَرۡضَ أَوۡ نُسۡقِطۡ عَلَيۡهِمۡ كِسَفٗا مِّنَ ٱلسَّمَآءِۚ إِنَّ فِي ذَٰلِكَ لَأٓيَةٗ لِّكُلِّ عَبۡدٖ مُّنِيبٖ
E ɓee fennooɓe yi'aali e ummital, ko woni yeeso maɓɓe imoorde ka leydi, ɓe yi'a ko woni ɓaawo maɓɓe immorde ka kammu? Ɓe anndi si Men muuyuno munnidugol leydi ndin ley koyɗe maɓɓe, Men waɗayno ɗum, e wonnde si Men muuyuno fukkinnde e hoore maɓɓe, taƴontine immorde ka kammu, Men waɗayno ɗum kadi. Wonii e ɗum, maande pellital, wonannde kala jeyaaɗo ɗuuɗuɗo ruttagol e ɗoftaare Joomi mun, dallinoroowo ɗum e kattal Makko. Hattanɗo ɗum On, hino hattani kadi wuurnitugol on ɓaawo maayde mon, e bonnitugol ɓanlli mon.
Tefsiret në gjuhën arabe:
۞ وَلَقَدۡ ءَاتَيۡنَا دَاوُۥدَ مِنَّا فَضۡلٗاۖ يَٰجِبَالُ أَوِّبِي مَعَهُۥ وَٱلطَّيۡرَۖ وَأَلَنَّا لَهُ ٱلۡحَدِيدَ
Gomɗii Men okkii Daawuuda (yo o his), annabaaku e laamu, immorde e Amen. Men daalani pelle ɗen: Ko onon yo pelle, ruttodee e Daawuuda subbunhinaango ngon, Men daalirani non colli ɗin. Men eltani mo njamndi ndin, no newori, fii no o tafiran ndi kala ko faalaa e duncitorɗum.
Tefsiret në gjuhën arabe:
أَنِ ٱعۡمَلۡ سَٰبِغَٰتٖ وَقَدِّرۡ فِي ٱلسَّرۡدِۖ وَٱعۡمَلُواْ صَٰلِحًاۖ إِنِّي بِمَا تَعۡمَلُونَ بَصِيرٞ
Men wi'ani Daawuuda: Gollu wutteeji yaajuɗi, ko haɓanooɓe ma ɓen daɗnditora ayɓe maɓɓe, eɓɓiraa dolokkaaji njamndi ɗin no hawrira, haa hara ɗi sottataa, maa tekkiniraa ɗi haa hara ɗi ɓoornotaako. Gollon golle moƴƴe, tawde pellet, Ko Mi Reenuɗo ko golloton kon. Huunde suuɗaaki Lam e ɗum, Ma Mi yoɓitoy on njoɓdi golle mon.
Tefsiret në gjuhën arabe:
وَلِسُلَيۡمَٰنَ ٱلرِّيحَ غُدُوُّهَا شَهۡرٞ وَرَوَاحُهَا شَهۡرٞۖ وَأَسَلۡنَا لَهُۥ عَيۡنَ ٱلۡقِطۡرِۖ وَمِنَ ٱلۡجِنِّ مَن يَعۡمَلُ بَيۡنَ يَدَيۡهِ بِإِذۡنِ رَبِّهِۦۖ وَمَن يَزِغۡ مِنۡهُمۡ عَنۡ أَمۡرِنَا نُذِقۡهُ مِنۡ عَذَابِ ٱلسَّعِيرِ
Men eltani kadi Sulaymaana geɗal Daawuuda (yo ɓe his), henndu ndun: tawi hindu yaara dawol bimmbi, yeru ka yaaretee lewru, ndu kirndira kadi yeru ka yaaretee lewru. Men honcinani ɓundu njamndi sila, fii ka o tafira sila on, kala ko o yiɗi. Men waɗi e ngeɗu makko, jinnaaji golliraynooɗi yeeso makko, immorde e yamiroore Joomi makko. Kala ooñinoongii e ko Men yamiri ngii gollugol kon, Men meeɗinayno ngii e lepte Yiite dulɓoowe ngen.
Tefsiret në gjuhën arabe:
يَعۡمَلُونَ لَهُۥ مَا يَشَآءُ مِن مَّحَٰرِيبَ وَتَمَٰثِيلَ وَجِفَانٖ كَٱلۡجَوَابِ وَقُدُورٖ رَّاسِيَٰتٍۚ ٱعۡمَلُوٓاْ ءَالَ دَاوُۥدَ شُكۡرٗاۚ وَقَلِيلٞ مِّنۡ عِبَادِيَ ٱلشَّكُورُ
Ɗin jinnaaji hino gollana Annabi Sulaymaana ko o faalaa: gila e mahugol juulirɗe e kuɓeeje, e nate, e looɗe nannditayɗe e beeli ndiyam, e payanɗe defirɗe feŋiiɗe ɗe sottirtaa teddeendi majje. Men daalani ɓe: Onon ɓeynguure Daawuuda, golliree yettugol Alla, e ko O neemini e mon kon. Tawde fanɗii e jeyaaɓe Am ɓen, yettirooɓe Lam ko Mi neemini e maɓɓe kon.
Tefsiret në gjuhën arabe:
فَلَمَّا قَضَيۡنَا عَلَيۡهِ ٱلۡمَوۡتَ مَا دَلَّهُمۡ عَلَىٰ مَوۡتِهِۦٓ إِلَّا دَآبَّةُ ٱلۡأَرۡضِ تَأۡكُلُ مِنسَأَتَهُۥۖ فَلَمَّا خَرَّ تَبَيَّنَتِ ٱلۡجِنُّ أَن لَّوۡ كَانُواْ يَعۡلَمُونَ ٱلۡغَيۡبَ مَا لَبِثُواْ فِي ٱلۡعَذَابِ ٱلۡمُهِينِ
Nde Men ñaawunoo e Sulaymaana maayugol, anndinaano jinnaaji ɗin wonnde o maayii, si wanaa gannguuji leydi ɗin, hiɗi ñaamaynoo tuggordu makko ndu o soɓɓindornoo ndun. Nde o fukkunoo, feeñani jinnaaji ɗin, wonnde pellet, ɗi anndaa ko wirnii. Tawde si ɗi annduunoo ɗum, ɗi ñiiɓataano e lepte hoynaɗe fii majji, ɗen woni golle saɗtuɗe, ɗe ɗi wonunoo e gollannde Annabai Sulaymaana, sikkugol haa ontuma nun, himo wuuri, himo ayniti ɗi.
Tefsiret në gjuhën arabe:
Dobitë e ajeteve të kësaj faqeje:
• تكريم الله لنبيه داود بالنبوة والملك، وبتسخير الجبال والطير يسبحن بتسبيحه، وإلانة الحديد له.
Alla teddinirii Annabiijo Makko on Daawuuda, Annabaaku e laamu, e waɗaneede pelle ɗen e colli ɗin fow e ngeɗu makku, ko no subbuhinoda e makko, e eltaneede njamndi.

• تكريم الله لنبيه سليمان عليه السلام بالنبوة والملك.
Alla teddinirii Annabiijo Makko on Sulaymaana kadi, Annabaaku e laamu.

• اقتضاء النعم لشكر الله عليها.
Neeminorgol neema Alla, hino wajimbina yettugol Mo.

• اختصاص الله بعلم الغيب، فلا أساس لما يُدَّعى من أن للجن أو غيرهم اطلاعًا على الغيب.
Ko Alla tun heerori anndugol ko wirnii. Aaƴagol wonnde jinnaaji ɗin maa goɗɗum goo, hino anndi ko wirnii, ɗum alaa ka tuugii.

 
Përkthimi i kuptimeve Surja: Sebe’
Përmbajtja e sureve Numri i faqes
 
Përkthimi i kuptimeve të Kuranit Fisnik - El Muhtesar fi tefsir el Kuran el Kerim - Përkthimi fulanisht - Përmbajtja e përkthimeve

Botuar nga Qendra e Tefsirit për Studime Kuranore.

Mbyll