Check out the new design

Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano * - Indice Traduzioni


Traduzione dei significati Sura: Al-Mâ’idah   Versetto:
أُحِلَّ لَكُمۡ صَيۡدُ ٱلۡبَحۡرِ وَطَعَامُهُۥ مَتَٰعٗا لَّكُمۡ وَلِلسَّيَّارَةِۖ وَحُرِّمَ عَلَيۡكُمۡ صَيۡدُ ٱلۡبَرِّ مَا دُمۡتُمۡ حُرُمٗاۗ وَٱتَّقُواْ ٱللَّهَ ٱلَّذِيٓ إِلَيۡهِ تُحۡشَرُونَ
Daginanaama on yunngugol+raddugol kulle maayo ɗen, kala ko heɓotoo ka bahru -wuuri maayi- ko dakamme moo'on woni on ñiiɓu maa hara on yooɓi e setewu. Harminanaama on waañugol ka njorndi (leydi) fodde hiɗon hormanii hajju maa 'umra. Hulee Alla, KO ka Makko woni ko mooɓoyteɗon Ñalnde Darngal, O Yoɓitoya on golle mon.
Esegesi in lingua araba:
۞ جَعَلَ ٱللَّهُ ٱلۡكَعۡبَةَ ٱلۡبَيۡتَ ٱلۡحَرَامَ قِيَٰمٗا لِّلنَّاسِ وَٱلشَّهۡرَ ٱلۡحَرَامَ وَٱلۡهَدۡيَ وَٱلۡقَلَٰٓئِدَۚ ذَٰلِكَ لِتَعۡلَمُوٓاْ أَنَّ ٱللَّهَ يَعۡلَمُ مَا فِي ٱلسَّمَٰوَٰتِ وَمَا فِي ٱلۡأَرۡضِ وَأَنَّ ٱللَّهَ بِكُلِّ شَيۡءٍ عَلِيمٌ
Alla Waɗii Kaaba on : Suudu Hormante wonannde yimɓe ɓen, maslaha maɓɓe diina no huntee ɗon ; immorde e julde e hajju e 'umra, e maslaha aduna ; immorde e hoolaare nden ka haram e moƴƴere ko addetee ton. O Waɗi kadi lebbi hormante ɗin ñiiɓirɗi wonannde ɓe, e neldaari ndin e ŋanneteeɗi=meedinaadi addee ɗin ka haram. Kon ko Alla Neemini e mon, ko fii yo on anndu wonnde Alla no Anndi kon ko woni ka kammuuli e ke leydi, e wonnde Alla no Anndi kala huunde ; tawde ko O Sar'ini kon ko fii ɓaɗnanngol on nafa duña lorra ado ɗum hewtude on, ɗum no tinndina wonnde himo Anndi ko moƴƴani Jeyaaɓe ɓen.
Esegesi in lingua araba:
ٱعۡلَمُوٓاْ أَنَّ ٱللَّهَ شَدِيدُ ٱلۡعِقَابِ وَأَنَّ ٱللَّهَ غَفُورٞ رَّحِيمٞ
Anndee, onon ɓee yimɓe, wonnde pellet, Alla ko Saɗtuɗo leptugol yeddoowo Mo, Haforanoowo on tuubanoowo Mo, Hinnotooɗo.
Esegesi in lingua araba:
مَّا عَلَى ٱلرَّسُولِ إِلَّا ٱلۡبَلَٰغُۗ وَٱللَّهُ يَعۡلَمُ مَا تُبۡدُونَ وَمَا تَكۡتُمُونَ
Fawaaki Nulaaɗo on si wanaa yottingol kon ko o Nulaa, wanaa kanko fawii fewnugol yimɓe ɓen, ɗum ɗon ko Juuɗe Alla tun woni. Alla no Anndi ko feññinton e kon ko suuɗoton immorde e peewal maa majjere, O Yoɓitoyay on ɗum.
Esegesi in lingua araba:
قُل لَّا يَسۡتَوِي ٱلۡخَبِيثُ وَٱلطَّيِّبُ وَلَوۡ أَعۡجَبَكَ كَثۡرَةُ ٱلۡخَبِيثِۚ فَٱتَّقُواْ ٱللَّهَ يَٰٓأُوْلِي ٱلۡأَلۡبَٰبِ لَعَلَّكُمۡ تُفۡلِحُونَ
Maaku, an Nulaaɗo : "ko soɓi kon e ko laaɓi kon fotataa, hay si tawii non hawnii ma ɗuuɗugol ko soɓi kon, tawde ngol ɗuuɗugol hollaa ɓural mun". Hulee Alla, onon joomiraaɓe haqqilaaji, tertoɗon ko soɓi jokkon ko laaɓi, belajo'o, on maliroyte Aljanna.
Esegesi in lingua araba:
يَٰٓأَيُّهَا ٱلَّذِينَ ءَامَنُواْ لَا تَسۡـَٔلُواْ عَنۡ أَشۡيَآءَ إِن تُبۡدَ لَكُمۡ تَسُؤۡكُمۡ وَإِن تَسۡـَٔلُواْ عَنۡهَا حِينَ يُنَزَّلُ ٱلۡقُرۡءَانُ تُبۡدَ لَكُمۡ عَفَا ٱللَّهُ عَنۡهَاۗ وَٱللَّهُ غَفُورٌ حَلِيمٞ
Ko onon gomɗimɓe ! wata on lamndo Nulaaɗo mon on fii piiji ɗi alaa e haaju mon ka diina mon, tawa non si ɗin feññinanaama on mettay on ko ɗi saɗtiri kon. Si on lamndino fii majji fewndo Qur'aanaare nden Jippotoo e Nulaaɗo on, ɗi feññinante on, ɗum ko ko newanii Alla. Gomɗii Alla Yawtanii gaay e piiji ɗi Qur'aana deƴƴi fii mun, wata on lamndo fii majji, si tawii le on lamndike fii majji, O Jippinay e mon Ñaawooje majji.
Esegesi in lingua araba:
قَدۡ سَأَلَهَا قَوۡمٞ مِّن قَبۡلِكُمۡ ثُمَّ أَصۡبَحُواْ بِهَا كَٰفِرِينَ
Gomɗii yimɓe adinooɓe on lamndinoke fii majji, nde ɓe fawanoo ñaawooje majji, ɓe wonti yedduɓe.
Esegesi in lingua araba:
مَا جَعَلَ ٱللَّهُ مِنۢ بَحِيرَةٖ وَلَا سَآئِبَةٖ وَلَا وَصِيلَةٖ وَلَا حَامٖ وَلَٰكِنَّ ٱلَّذِينَ كَفَرُواْ يَفۡتَرُونَ عَلَى ٱللَّهِ ٱلۡكَذِبَۖ وَأَكۡثَرُهُمۡ لَا يَعۡقِلُونَ
Alla Daginii neemoraaɗi ɗin, O Harminaali kon ko sirkooɓe ɓen harminanta ko'e-maɓɓe fii sanamuuji maɓɓe ɗin immorde e jelaaɗi ɗi ɓe taƴata noppi mun tuma ɗi rimi adadu=limoore heeriiɗo, e ɗin ɗi ɓe aacitiranta sanamuuji maɓɓe ɗin tuma ɗi toowi e duuɓi, e ɗin jokkinrayɗi rimugol deyoy, wanaa kalaldi-wa, kono heeferɓe ɓen aaƴike fenaande e hoore Alla wonnde ɗin no harmi, ko ɓuri ɗuuɗuɓe e ɓen yedduɓe, senndindiraa goonga e meere wanaa kadi ko harmi e dagii.
Esegesi in lingua araba:
Alcuni insegnamenti da trarre da questi versi sono:
• الأصل في شعائر الله تعالى أنها جاءت لتحقيق مصالح العباد الدنيوية والأخروية، ودفع المضار عنهم.
woni Sari'a Alla on ko arani, ko fii moƴƴere jeyaaɓe ɓen aduna e laakara, duñana ɓe lorra.

• عدم الإعجاب بالكثرة، فإنّ كثرة الشيء ليست دليلًا على حِلِّه أو طِيبه، وإنما الدليل يكمن في الحكم الشرعي.
Wonnde ɗuuɗal wanaa ko hawnii, tawde ɗuuɗal tinndinaa dagagol huunde maa harmugol nden, ko ñaawoore sari'a on tinndinta ɗum.

• من أدب المُسْتفتي: تقييد السؤال بحدود معينة، فلا يسوغ السؤال عما لا حاجة للمرء ولا غرض له فيه.
Hino jeyaa e neediiji lamndotooɗo : lamndagol fii huunde heeriinde, hara lamndaaki ko alaa e laawol mun.

• ذم مسالك المشركين فيما اخترعوه وزعموه من محرمات الأنعام ك: البَحِيرة، والسائبة، والوصِيلة، والحامي.
Ko ŋiñugol ɗate sirkooɓe ɓen e kon ko ɓe aaƴii e hamingol neemoraaɗi ɗin, wano jantaaɗi ɗin ɗoo.

 
Traduzione dei significati Sura: Al-Mâ’idah
Indice delle Sure Numero di pagina
 
Traduzione dei Significati del Sacro Corano - Traduzione fulani dell'Abbreviata Esegesi del Nobile Corano - Indice Traduzioni

Emesso dal Tafseer Center per gli Studi Coranici.

Chiudi