Check out the new design

Firo maanaaji Alqur'aana Teddunde nden - Eggo e haala Fulfulde wonande deftere Firo Alkur'aana raɓɓinaango. * - Loowdi firooji ɗi


Firo maanaaji Simoore.: Simoore laamu (al-mulku)   Aaya.:
وَأَسِرُّواْ قَوۡلَكُمۡ أَوِ ٱجۡهَرُواْ بِهِۦٓۖ إِنَّهُۥ عَلِيمُۢ بِذَاتِ ٱلصُّدُورِ
Suuɗee onon ɓee yimɓe, konnguɗi mon maa feññinon ɗi. Allah kan hino anndi fii majji. Kanko seniiɗo On, himo anndi ko woni e ɓerɗe jeyaaɓe Makko ɓen. Huunde e ɗum suuɗaaki Mo.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
أَلَا يَعۡلَمُ مَنۡ خَلَقَ وَهُوَ ٱللَّطِيفُ ٱلۡخَبِيرُ
E hara taguɗo taguuli ɗin fof On anndaa sirru e ko ɓuri sirru wirnaade? Ko Kanko le woni Newaniiɗo jeyaaɓe Makko ɓen, Humpitiiɗo fiyakuuji maɓɓe. Huunde suuɗaaki Mo e ɗin.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
هُوَ ٱلَّذِي جَعَلَ لَكُمُ ٱلۡأَرۡضَ ذَلُولٗا فَٱمۡشُواْ فِي مَنَاكِبِهَا وَكُلُواْ مِن رِّزۡقِهِۦۖ وَإِلَيۡهِ ٱلنُّشُورُ
Ko Kanko waɗani on leydi ndin eltaandi newiniraa ka hoɗee : haray yahee e seraaji mayri, ñaamon e arsike Makko mo O hebilani on e mayri. Ko ka Makko tun woni ummital fii ñaaweede njoɓdi.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
ءَأَمِنتُم مَّن فِي ٱلسَّمَآءِ أَن يَخۡسِفَ بِكُمُ ٱلۡأَرۡضَ فَإِذَا هِيَ تَمُورُ
E on hooli wonnde Allah wonɗo On ka kammu nde fettinta leydi e mo'on leydi ndin wano O mutiniri Qaaruuna e mayri? Hari le ko ndi newinanoondi fii hoɗugol e mun. Tawaa yoo hindi dilla e mon ɓaawo ndi deeƴude.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
أَمۡ أَمِنتُم مَّن فِي ٱلسَّمَآءِ أَن يُرۡسِلَ عَلَيۡكُمۡ حَاصِبٗاۖ فَسَتَعۡلَمُونَ كَيۡفَ نَذِيرِ
Kaa on hooli wonnde Allah wonɗo ka kammu On nde O accitataa kaaƴe e mo'on immorde ka kammu, wano O accitirnoo ɗen e yimɓe Luutu ɓen? Aray nde anndon ko honno woni jertinaango Am ngon, tuma yi'oton lette Am ɗen. Ko woni tun, on nafitoroytaa ɗum ɓaawo nde yi'oyton lette ɗen.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
وَلَقَدۡ كَذَّبَ ٱلَّذِينَ مِن قَبۡلِهِمۡ فَكَيۡفَ كَانَ نَكِيرِ
Sellii wonnde mofte adinooɓe ɓen sirkooɓe ɗon ɓen fenniino, lette Allah ɗen yani e maɓɓe fewndo ɓe haɓɓitinoo e yeddugol fenna. Taskii ko honno lette Am ɗen wattinirnoo e maɓɓe ! Ɗum wonuno lette sattuɗe.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
أَوَلَمۡ يَرَوۡاْ إِلَى ٱلطَّيۡرِ فَوۡقَهُمۡ صَٰٓفَّٰتٖ وَيَقۡبِضۡنَۚ مَا يُمۡسِكُهُنَّ إِلَّا ٱلرَّحۡمَٰنُۚ إِنَّهُۥ بِكُلِّ شَيۡءِۭ بَصِيرٌ
E ɓee fennooɓe yi'aali colli ɗin dow maɓɓe, tuma ɗi wiirata, ɗi fontay gabitannji majji ɗin e henndu ndun, ɗi ñobba ɗi kadi? Wonnde ko Allah jogitii ɗin fii wata ɗi yanu ka leydi. Pellet, Kanko ko O reenuɗo kala huunde. Hay huunde suuɗaaki Mo.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
أَمَّنۡ هَٰذَا ٱلَّذِي هُوَ جُندٞ لَّكُمۡ يَنصُرُكُم مِّن دُونِ ٱلرَّحۡمَٰنِۚ إِنِ ٱلۡكَٰفِرُونَ إِلَّا فِي غُرُورٍ
Konuujo alanaa on onon ɓee heeferɓe ɓe, mo no daɗana on e lette Allah ɗen tuma O faandanii on ɗe. Tigi on, heeferɓe ɓen wonaali si wanaa hodaaɓe; ko seytaane hodi ɓe, ɓe ɗaynitori mo.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
أَمَّنۡ هَٰذَا ٱلَّذِي يَرۡزُقُكُمۡ إِنۡ أَمۡسَكَ رِزۡقَهُۥۚ بَل لَّجُّواْ فِي عُتُوّٖ وَنُفُورٍ
Alaa arsikoowo on si Allah jogitike ko O arsikata on kon. Si ko woni, heeferɓe ɓen duumi e ƴaggere e townitaare, e salagol goonga.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
أَفَمَن يَمۡشِي مُكِبًّا عَلَىٰ وَجۡهِهِۦٓ أَهۡدَىٰٓ أَمَّن يَمۡشِي سَوِيًّا عَلَىٰ صِرَٰطٖ مُّسۡتَقِيمٖ
Kere ko on yaaroowo no hippi yeeso mun, e maanaa sirkoowo on ɓuri feewude? Kaa ko gomɗinɗo yahoowo on no ñiiɓi e laawol focciingol?
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
قُلۡ هُوَ ٱلَّذِيٓ أَنشَأَكُمۡ وَجَعَلَ لَكُمُ ٱلسَّمۡعَ وَٱلۡأَبۡصَٰرَ وَٱلۡأَفۡـِٔدَةَۚ قَلِيلٗا مَّا تَشۡكُرُونَ
An Nulaaɗo, maakan ɓee sirkooɓe fennooɓe : ko Allah woni taguɗo on, O waɗani on nanɗe ɗe naniron, e giiɗe e yi'iron, e ɓerɗe ɗe haqqiliron. Kono fanɗii ko yettoton Mo e ko O neeminiri on kon.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
قُلۡ هُوَ ٱلَّذِي ذَرَأَكُمۡ فِي ٱلۡأَرۡضِ وَإِلَيۡهِ تُحۡشَرُونَ
An Nulaaɗo, maakan ɓee sirkooɓe fennooɓe : Ko Allah woni saakitɗo on e leydi ndin, wanaa sanamuuji mon ɗi tagataa ɗin hay fus ! Kadi, ko ka Makko tun woni mooɓitoyteɗon Ñalnde Darngal, fii ñaaweede yoɓitee, wanaa ka sanamuuji mon. Hulee Mo kisan, rewon Mo Kanko tun.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
وَيَقُولُونَ مَتَىٰ هَٰذَا ٱلۡوَعۡدُ إِن كُنتُمۡ صَٰدِقِينَ
Ɓee fennooɓe ummital no wi'a : ko honnde tuma woni fii ndee fodoore nde fodu-ɗaa men an Muhammadu e wonndiiɓe maa ɓen, si tawii ko on goonguɓe e kon nodditiɗon wi'ugol nde aray?
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
قُلۡ إِنَّمَا ٱلۡعِلۡمُ عِندَ ٱللَّهِ وَإِنَّمَآ أَنَا۠ نَذِيرٞ مُّبِينٞ
Maakan ɓe yo Nulaaɗo : Anndee anndugol fii Darngal, ko ka Allah woni. Hay gooto anndaa nde ngal darotoo si wanaa Kanko. Min on ko mi jertiniinoowo tun ɓannginana on jertinaango am.
Tafsiraaɗe Aarabu ɗen:
Hino jeyaa e nafooje Aayeeje on ka hello ɗoo.:
• اطلاع الله على ما تخفيه صدور عباده.
Allah no ƴellitii e ko ɓerɗe jeyaaɓe ɓen suuɗata kon.

• الكفر والمعاصي من أسباب حصول عذاب الله في الدنيا والآخرة.
Keeferaaku e gedddi, ko ko sabimbinnta yanugol e lette Allah ɗen aduna e laakara.

• الكفر بالله ظلمة وحيرة، والإيمان به نور وهداية.
Yeddugol Allah ko majjere, ko gomɗingol Mo ngol woni annoora e peewal.

 
Firo maanaaji Simoore.: Simoore laamu (al-mulku)
Loowdi cimooje ɗe Tonngoode hello ngon
 
Firo maanaaji Alqur'aana Teddunde nden - Eggo e haala Fulfulde wonande deftere Firo Alkur'aana raɓɓinaango. - Loowdi firooji ɗi

iwde e galle Firo jaŋdeeji Alkur'aana.

Uddu